654 FORUM

ni leksikoni, ali okolnost ne dovode u vezu s piščevim pojmom
koji nas zanima. Napustivši godine 1948. Koločep, autor je
proživio posljednje godine u Švicarskoj.

'Ne iznenađuje što se rasprave o krizi europske kulture nisu
latili hrvatski prevoditelji. Piščeva je proza hermetična a u isti
mah ezoterična. Grafički oblik oponaša maniru simbolističkog
pjesnika Stefana Georgea. Knjiga zahtijeva iznimno pozna-
vanje njemačkog jezika, jer tekst zanemaruje sve pravopisne
norme: slog je tiskan malim slovima i bez tradicionalne inter-
punkcije, tako da je čitatelj ponukan da sudjeluje u mentalnom
stvaranju sintakse.

Autor je Nietzscheov sljedbenik u zazoru prema materija-
lističkoj civilizaciji, ali je samobitan u dosljednom pacifistič-
kom uvjerenju. U doba rata nije bilo dosljedne cenzure, pa je
Pannwitzova knjiga objavljena bez prigovora. Postoji i oprav-
dana sumnja da je cenzori nisu bili kadri odgonetnuti. Na Ko-
ločepu autor je napisao niz pjesničkih djela, a usto je u Nje-
mačkoj objavio, ne napuštajući otok, zbirku crteža s naslovom
“U dalmatinskoj samoći" (1925), danas krajnji raritet europ-
skih antikvarijata.

Za nas je važno da je još za boravka u Hrvatskoj pripremio
te u domovini objavio drugo, prošireno izdanje studije o eu-
ropskoj krizi. Svojevrsnog eremita neprestano su zaokupljale
misli iz svoga prvoga važnog misaonog djela. Naziv “postmode-
ran" ostat će stoga za znalce zauvijek spojen s našim krajevi-
ma -— što je okolnost koja ima više nego tek anegdotsku vrijed-
nost. Pannwitz se naime osobito u koločepskoj verziji iskazao
kao zanesen zagovornik misli o ujedinjenoj Europi, pa se može
smatrati jednim od prvih začetnika predodžbe o današnjoj
Uniji. Europa bez unutarnjih granica, politički prožeta idejom
zajedništva u temeljnoj tradiciji naroda s različitim jezicima i
običajima. U Brusselu je Pannwitz danas uglavnom nepoznat.
Nije jedini.