654 FORUM ni leksikoni, ali okolnost ne dovode u vezu s piščevim pojmom koji nas zanima. Napustivši godine 1948. Koločep, autor je proživio posljednje godine u Švicarskoj. 'Ne iznenađuje što se rasprave o krizi europske kulture nisu latili hrvatski prevoditelji. Piščeva je proza hermetična a u isti mah ezoterična. Grafički oblik oponaša maniru simbolističkog pjesnika Stefana Georgea. Knjiga zahtijeva iznimno pozna- vanje njemačkog jezika, jer tekst zanemaruje sve pravopisne norme: slog je tiskan malim slovima i bez tradicionalne inter- punkcije, tako da je čitatelj ponukan da sudjeluje u mentalnom stvaranju sintakse. Autor je Nietzscheov sljedbenik u zazoru prema materija- lističkoj civilizaciji, ali je samobitan u dosljednom pacifistič- kom uvjerenju. U doba rata nije bilo dosljedne cenzure, pa je Pannwitzova knjiga objavljena bez prigovora. Postoji i oprav- dana sumnja da je cenzori nisu bili kadri odgonetnuti. Na Ko- ločepu autor je napisao niz pjesničkih djela, a usto je u Nje- mačkoj objavio, ne napuštajući otok, zbirku crteža s naslovom “U dalmatinskoj samoći" (1925), danas krajnji raritet europ- skih antikvarijata. Za nas je važno da je još za boravka u Hrvatskoj pripremio te u domovini objavio drugo, prošireno izdanje studije o eu- ropskoj krizi. Svojevrsnog eremita neprestano su zaokupljale misli iz svoga prvoga važnog misaonog djela. Naziv “postmode- ran" ostat će stoga za znalce zauvijek spojen s našim krajevi- ma -— što je okolnost koja ima više nego tek anegdotsku vrijed- nost. Pannwitz se naime osobito u koločepskoj verziji iskazao kao zanesen zagovornik misli o ujedinjenoj Europi, pa se može smatrati jednim od prvih začetnika predodžbe o današnjoj Uniji. Europa bez unutarnjih granica, politički prožeta idejom zajedništva u temeljnoj tradiciji naroda s različitim jezicima i običajima. U Brusselu je Pannwitz danas uglavnom nepoznat. Nije jedini.